DIJELOVI

Blockchain - Okosnica Digitalnih Valuta

Što je Blockchain?

Blockchain je doslovno samo lanac blokova, ali ne u tradicionalnom smislu tih riječi. Kada u ovom kontekstu izgovorimo riječi "blok" i "lanac", zapravo govorimo o digitalnim informacijama ("blok") pohranjenim u javnoj bazi podataka ("lanac").

"Blokovi" na blockchainu sačinjeni su od digitalnih informacija. Konkretno, oni imaju tri dijela:

  1. Blokovi pohranjuju informacije o transakcijama kao što su datum, vrijeme i iznos najnovije kupovine, prijenos sredstava drugoj osobi itd.
  2. Blokovi pohranjuju informacije o tome tko sudjeluje u transakcijama. Blok za kupnju bilježi vaše ime zajedno s onim kome ste ga poslali. Umjesto korištenja stvarnog imena, vaša se kupnja bilježi bez identifikacijskih podataka koristeći jedinstveni "digitalni potpis", poput korisničkog imena.
  3. Blokovi pohranjuju informacije koje ih razlikuju od ostalih blokova. Kao što i ti i ja imamo imena koja nas razlikuju, svaki blok pohranjuje jedinstveni kôd koji se zove "hash" koji nam omogućava da ga razlikujemo od svakog drugog bloka. Recimo da prijatelju pošaljete 100 USD, a sat vremena kasnije pošaljete mu još 100 USD. Iako detalji vaše nove transakcije izgledaju gotovo identično vašoj ranijoj kupnji, možemo razlikovati blokove zbog njihovih jedinstvenih kodova.

Dok se blok u gornjem primjeru koristi za pohranjivanje jedne transakcije, realnost je malo drugačija. Jedan blok u blockchain-u može pohraniti do 1 MB podataka. Ovisno o veličini transakcija, to znači da jedan blok može pohraniti nekoliko tisuća transakcija u jednom mahu.

Kako funkcionira Blockchain

Kada blok pohranjuje nove podatke, dodaje se u blockchain. Blockchain se, kao što mu ime govori, sastoji od više sjedinjenih blokova. Kako bi se blok mogao dodati u blockchain, moraju se dogoditi četiri stvari:

  1. Mora se dogoditi transakcija. Nastavimo s primjerom slanja novca prijatelju. Nakon što pošaljete nešto novca, odlučite poslati više
  2. Ta se transakcija mora potvrditi. Nakon kupnje, vaša transakcija mora biti potvrđena. S drugim javnim zapisima podataka, poput Komisije za razmjenu vrijednosnih papira, Wikipedije ili vaše lokalne knjižnice, netko je zadužen za provjeru novih unosa podataka. No, s blockchainom, taj posao je prepušten mreži računala. Te se mreže često sastoje od tisuća (ili kod Bitcoina, milijuna) računala raširenih širom svijeta. Kad pošaljete svoju transakciju, mreža računala brzo provjeravaju da li se vaša transakcija dogodila na način na koji ste to rekli. Odnosno, oni potvrđuju detalje transakcije, uključujući vrijeme transakcije, iznos i sudionike.
  3. Ta se transakcija mora pohraniti u blok. Nakon što je vaša transakcija potvrđena kao točna, dobit će zeleno svjetlo. Iznos transakcije, vaš digitalni potpis i digitalni potpis vašeg prijatelja pohranjuju se u blok. Tamo će se transakciji vjerojatno pridružiti stotine ili tisuće drugih sličnih.
  4. Taj blok mora dobiti hash. Za razliku od anđela koji je zaradio svoja krila, nakon što su sve transakcije u bloku verificirane, mora mu se dodijeliti jedinstveni identifikacijski kod koji se zove hash. Bloku je dodijeljen i hash zadnjeg bloka dodanog u blockchain. U trenutku kad se napravi hash, blok se može dodati u blockchain.

Kada se taj novi blok doda u blockchain, on postaje javno dostupan svima na uvid - čak i vama. Ako pogledate Bitcoin blockchain, vidjet ćete da imate pristup podacima o transakcijama, zajedno s informacijama o tome kada ("Time"), gdje ("Height") i tko ("Relayed By") je blok dodao u blockchain.

Da li je Blockchain siguran?

Blockchain tehnologija se brine o pitanjima sigurnosti i povjerenju na nekoliko načina. Prvo, novi se blokovi uvijek pohranjuju linearno i kronološki. Odnosno, uvijek se dodaju na "kraj" blockchaina. Ako pogledate Bitcoin blockchain, vidjet ćete da svaki blok ima položaj u lancu, nazvan "visina". Od 31. kolovoza 2019., visina bloka je dosegla 592517.

Nakon što je blok dodan na kraj blockchaina, vrlo se teško vratiti i promijeniti sadržaj bloka. To je zato što svaki blok sadrži svoj hash, zajedno sa hashom bloka prije njega. Hash kodovi su stvoreni pomoću matematičke funkcije koja digitalne informacije pretvara u niz brojeva i slova. Ako se te informacije na bilo koji način promijene, također se mijenja i hash kod.

Evo zašto je to važno za sigurnost. Recimo da hakeri pokušavaju promijeniti onu transakciju sa vašim prijateljem tako da morate platiti veći iznos. Čim promijene iznos u vašoj transakciji, isto će se promijeniti i hash bloka. Sljedeći će blok u lancu i dalje sadržavati stari hash, a haker će morati ažurirati taj blok kako bi sakrio zapis. Međutim, to bi promijenilo taj hash bloka. I slijedeći hash i tako dalje.

Da bi promijenio jedan blok, haker bi trebao onda promijeniti svaki pojedinačni blok na blockchainu nakon njega. Preračunavanje svih tih hasheva trebalo bi ogromnu i nevjerojatnu količinu računalne snage. Drugim riječima, kada se blok doda u blockchain, postaje vrlo teško ga promijeniti i nemoguće ga je izbrisati.

Da bi se riješilo pitanje povjerenja, blockchain mreže su implementirale testove za računala koja se žele pridružiti i dodati blokove u lanac. Testovi, zvani „konsenzusni modeli“, zahtijevaju od korisnika da se „dokažu“ prije nego što mogu sudjelovati u blockchain mreži. Jedan od najčešćih primjera koje je Bitcoin riješio naziva se "dokaz rada".

U sustavu dokaza rada, računala moraju "dokazati" da su "radila" rješavanjem složenog računalnog problema iz matematike. Ako računalo riješi jedan od ovih problema, oni postaju podobni da dodaju blok u blockchain. Ali, proces dodavanja blokova u blockchain, ono što se u svijetu kriptovaluta naziva „rudarenje“, nije lak. Zapravo, prema blokchain stranici BlockExplorer, u Veljači 2019. izgledi za rješavanje jednog od ovih problema na Bitcoin mreži bili su oko 1 na 5,8 milijardi. Da bi se riješili složeni matematički problemi sa takvim omjerima, računala moraju koristiti programe koji troše ogromne količine snage i energije (čitaj: novac).

Zbog dokaza rada napadi hakera nisu nemogući, ali su skoro pa beskorisni. Ako bi hakeri željeli koordinirati napad na blockchain, također bi morali riješiti složene matematičke probleme sa šansama 1 od 5,8 milijardi kao i svi ostali u mreži. Troškovi organiziranja takvog napada ne bi bili korisni.

Blockchain vs. Bitcoin

Cilj blockchaina je omogućiti pohranjivanje i distribuciju digitalnih informacija, ali ne i njihovo uređivanje. Taj koncept se teško može zamisliti bez da se tehnologija vidi na djelu, pa možemo pogledati kako najranija primjena blockchain tehnologije zapravo funkcionira.

Blockchain tehnologiju se prvi puta opisali Stuart Haber i W. Scott Stornetta, dvoje istraživača koji su željeli implementirati sustav u kojem se vremenske oznake dokumenata ne mogu mijenjati. Ali tek nakon skoro dva desetljeća, lansiranjem Bitcoina u siječnju 2009., blockchain je dobio svoju prvu primjenu u stvarnom svijetu.

Bitcoin protokol izgrađen je na blockchainu. U istraživačkom radu koji predstavlja digitalnu valutu, pseudonimni stvoritelj Bitcoina Satoshi Nakamoto nazvao ga je "novim elektroničkim novčanim sustavom koji je u potpunosti ravnopravan, bez potrebe za povjerenjem treće strane".

Evo kao to radi:

Tu su svi ti ljudi širom svijeta koji posjeduju Bitcoin. Prema studiji iz Centra za alternativne financije u Cambridgeu iz 2017. godine, taj broj je oko 5,9 milijuna. Recimo da jedan od tih 5,9 milijuna ljudi želi potrošiti svoj Bitcoin na namirnice. Tu nastupa blockchain.

Kada je riječ o tiskanom novcu, uporabu tiskane valute regulira i provjerava središnje tijelo, obično banka ili vlada - ali Bitcoin ne kontrolira nitko. Umjesto toga, transakcije izvršene u Bitcoin-u ovjerava mreža računala.

Kad jedna osoba plati drugoj pomoću Bitcoina, računala na Bitcoin mreži žurno provjeravaju transakciju. Da bi se to desilo, korisnici pokreću program na svojim računalima i pokušavaju riješiti složeni matematički problem, nazvan "hash". Kada računalo riješi problem "hashiranjem" bloka, njegov algoritamski rad će također potvrditi i transakcije u bloku. Završena transakcija javno se bilježi i pohranjuje kao blok u blockchainu, nakon čega postaje nepromjenjiva. U slučaju Bitcoina, ali i većine ostalih blockchaina, računala koja uspješno provjeravaju blokove nagrađuju se za svoj rad kriptovalutom. (Za detaljnije objašnjenje verifikacije pogledajte: Što je Bitcoin rudarenje?)

Iako su transakcije javno zabilježene na blockchainu, korisnički podaci nisu - ili barem nisu u cijelosti. Za obavljanje transakcija na Bitcoin mreži, sudionici moraju pokrenuti program koji se zove "novčanik". Svaki novčanik sastoji se od dva jedinstvena i različita kriptografska ključa: javni ključ i privatni ključ. Javni ključ je lokacija s koje se pohranjuju i povlače transakcije. Ovo je ujedno i ključ koji se u blockchain zapisu pojavljuje kao korisnički digitalni potpis.

Čak i ako korisnik primi uplatu u Bitcoinu na njihov javni ključ, neće ih moći povući bez privatnog ključa. Korisnikov javni ključ skraćena je inačica njihovog privatnog ključa, stvorena pomoću kompliciranog matematičkog algoritma. Međutim, zbog složenosti ove jednadžbe, gotovo je nemoguće obrnuti postupak i generirati privatni ključ iz javnog ključa. Zbog toga se blockchain tehnologija smatra povjerljivom.

Osnove Javnog i Privatnog Ključa

Evo verzije "Objasni kao da imam 5": Javni ključ možete smatrati školskim ormarom, a privatni ključ kao numeriranu kombinaciju ormara. Učitelji, studenti, pa čak i vaše simpatije, mogu ubaciti pisma i bilješke kroz otvor u vašem ormaru. Međutim, jedina osoba koja može dohvatiti sadržaj ormara je ona koja ima jedinstveni ključ. No treba napomenuti da iako se kombinacije školskih ormara čuvaju u uredu ravnatelja, ne postoji središnja baza podataka koja čuva privatne ključeve na mreži blockchaina. Ako korisnik zametne svoj privatni ključ, izgubit će pristup svom Bitcoin novčaniku.

U Bitcoin mreži, blockchain održava, prosljeđuje i uzajamno se dogovara javna mreža korisnika. Kad se korisnici pridruže mreži, njihovo računalo dobiva kopiju blockchaina koji se ažurira kad god se doda novi blok transakcija. Ali što ako, ljudskom greškom ili naporima hakera, jedna korisnička kopija manipuliranog blockchaina bude različita od svake druge kopije blockchaina?

Protokol na blockchainu obeshrabruje postojanje više blockchaina kroz proces koji se naziva "konsenzus". U prisutnosti više različitih kopija blockchaina, protokol konsenzusa usvojit će najduži raspoloživi lanac. Više korisnika na blockchainu znači da se blokovi mogu brže dodati na kraj lanca. Po toj logici, blockchain zapis će uvijek biti onaj kojem većina korisnika vjeruje. Protokol konsenzusa jedna je od najvećih prednosti blockchain tehnologije, ali omogućuje i jednu od njenih najvećih slabosti.

Teoretski, moguće je da haker iskoristi pravilo većine koji se naziva 51% napad. Evo kako bi se to dogodilo. Recimo da u Bitcoin mreži postoji 5 milijuna računala što je malo, ali dovoljno lagan broj za dijeljenje. Da bi postigao većinu na mreži, haker bi trebao kontrolirati najmanje 2,5 milijuna i jedno od tih računala. Pri tome bi napadač ili skupina napadača mogla ometati proces bilježenja novih transakcija. Moglu poslati transakciju - a potom ju preokrenuti, tako da izgleda kao da i dalje imaju novčić koji su upravo potrošili. Ova ranjivost, poznata kao dvostruko trošenje, digitalni je ekvivalent savršene krivotvorine, a korisnicima će omogućiti da potroše svoje Bitcoine dva puta.

Takav napad je izuzetno teško izvesti na Bitcoin blockchainu, jer je napadaču potrebna kontrola nad milijunima računala. Kada je Bitcoin osnovan 2009. godine, a njegovih korisnika je bilo u desetinama, tada je napadaču bi bilo lakše kontrolirati većinu računske snage u mreži. Ova definirajuća karakteristika blockchaina označena je kao slabost manjih kripto valuta. Taj strah korisnika od 51% napada ustvari sprječava formiranje monopola na blockchainu, pa otuda i proizlazi decentralizirana priroda Bitcoina.

Bitcoin - Digitalno Zlato među Kriptovalutama

Što je Bitcoin?

Bitcoin je digitalna valuta stvorena u siječnju 2009. godine. Slijedi ideje koje je u bijeloj knjizi predstavio tajanstveni Satoshi Nakamoto, čiji se pravi identitet tek treba saznati. Bitcoin obećava niže naknade za transakcije u odnosu na tradicionalne mehanizme za mrežno plaćanje, a njime upravlja decentralizirana vlast za razliku od valuta koje izdaju vlade.

Ne postoje fizički bitcoini, samo salda na javnoj knjizi u oblaku, koja se - uz sve Bitcoin transakcije - provjerava ogromnom količinom računalne snage. Bitcoine ne izdaju i ne podržavaju banke niti vlade niti se pojedinačni bitcoini vrednuju kao roba. Iako nije legalno sredstvo plaćanja, Bitcoin je jako popularan te je omogućio put drugim virtualnim valutama koje se zajedno nazivaju Altcoins.

Kako funkcionira Bitcoin

Bitcoin je prva uspješna digitalna valuta koja koristi tehnologiju "peer-to-peer" kako bi olakšala trenutna plaćanja na blockchainu. Neovisni pojedinci i kompanije koji upravljaju računarskom snagom, te sudjeluju u Bitcoin mreži, također poznati kao "rudari", motivirani su nagradama (izdavanjem novih bitcoina) i transakcijskim naknadama koje se plaćaju u bitcoinu. Ti rudari su decentralizirani autoritet koji nameće kredibilitet Bitcoin mreže. Novi bitcoini se dodjeljuju rudarima s fiksnom, ali periodično opadajućom brzinom, tako da se ukupna ponuda bitcoina konačno približi 21 milijunu. Jedan bitcoin dijeli se na osam decimalnih mjesta (100 milijuna jednog bitcoina), a ta se najmanja jedinica naziva Satoshi. Ako je potrebno i ako rudari prihvate tu promjenu, Bitcoin bi se mogao podijeliti na još više decimalnih mjesta.

Rudarenje bitcoina je proces kroz koji se bitcoini puštaju u promet. U osnovi, to uključuje rješavanje računalno teške zagonetke za otkrivanje novog bloka koji se dodaje u blockchain, te primanje nagrade u obliku nekoliko bitcoina. Nagrada za blok bila je 50 bitcoina u 2009. godini; smanjuje se svake četiri godine. Kako se stvara sve više bitcoina, povećava se i poteškoća u procesu iskopavanja, tj. količina računalne snage. Poteškoća u rudarenju je u debiju Bitcoina u 2009. godini bila 1.0; na kraju godine bio je samo 1,18. Od veljače 2019. poteškoća u rudarenju prelazi 6,06 milijardi. Nekad je obično stolno računalo bilo dovoljno za proces ruadrenja; sada, za borbu protiv stupnja poteškoće, rudari moraju koristiti brži hardver poput Aplikacijski specifičnih integriranih krugova (ASIC).

 Tko je izumio Bitcoin?

Jednostavan odgovor je da nitko ne zna. Satoshi Nakamoto je ime povezano s osobom ili skupinom ljudi koji su objavili originalnu bijelu knjigu Bitcoin 2008. godine i radili na originalnom Bitcoin softveru koji je objavljen 2009. godine, godinu dana nakon što je američko gospodarstvo zapalo u recesiju zbog krize tržišta nekretnina. Umetnut je tekst u blok broj 0 prvog rudrenog bloka bitcoina: "The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailout for banks."

Bitcoin vs. Papirnate valute

Papirnata valuta je valuta koju ne podržava ništa osim vladinog obećanja (američki dolar, euro, itd.). To omogućuje vladama da ispisuju onoliko novca koliko žele koristeći inflatorni model, koji zauzvrat devalvira valutu koja je već u opticaju. Uzmimo za primjer novčanicu od američkog dolara. Svake godine dolar vrijedi sve manje i manje što znači da imate manju kupovnu moć u odnosu na godinu prije, zbog čega cijene raznih stvari s vremenom imaju tendenciju rasta poput tržišta nekretnina ili hrane općenito. To je ne održivo; kroz povijest se pokazalo da papirnate valute uvijek propadnu, jer ako nastavite ispisivati novac, na kraju on postane bezvrijedan. Tu se Bitcoin istiće. Temelji se na deflacijskom modelu, što znači da se svake godine napravi sve manje, sve dok se ne dođe do zadnje kovanice. To s vremenom povećava kupovnu moć i omogućava vama izravan nadzor nad vašim novcem, a ne bankarskoj industriji i vladama. 

Primanje Bitcoina kao oblik plaćanja

Bitcoini se mogu prihvatiti kao sredstvo plaćanja za prodane proizvode ili pružene usluge. Ako imate trgovinu, pokažite znak na kojem piše "Prihvaćamo Bitcoin ovdje" i mnogi vaši kupci će to prihvatiti; sa transakcijama se može upravljati hardverskim terminalom ili adresom novčanika putem QR koda i aplikacije s dodirnim zaslonom. Internetsko poduzeće može jednostavno prihvatiti bitcoin plaćanje dodavanjem ove opcije ostalim načinima plaćanja, poput kreditnih kartica, PayPal-a itd. Za ta online plaćanja potreban je Bitcoin alat za trgovce (vanjski procesor poput Coinbase-a, CryptoCurrencyCheckout ili razni web pluginovi). 

Bitcoin i Privatnost

Bitcoin is a great store of value, but it’s privacy features leaves a lot to be desired. Although your public address for your Bitcoin wallet may seem like random numbers and letters in a list of millions of other Bitcoin wallets, it is far from anonymous and private. Think of it like a bank account without a name attached. All of your transactions are recorded; amounts, dates, times, etc. Thus, your entire history is easily shown for the world to see. It has been proven that in most cases, government agencies can easily find out what wallet belongs to which person by a variety of methods they use. Bitcoin is no longer like dealing in cash, which is untraceable when given from person to person in a private setting. This is where anonymous currencies like Pirate Chain come in.

Pirate Chain - Daleko Najprivatnija Valuta

What is Pirate Chain

Pirate Chain is a digital privacy currency created in August 29th 2018. The goal was simple: to create a completely anonymous cryptocurrency that is secure, untraceable and keep the identity of those who transact with it anonymous. Developers of various cryptocurrencies came together to create Pirate Chain to show the world that it’s not only possible, but also necessary. It has been proven by government agencies and chain analysts that Bitcoin, as well as all of the other “privacy” cryptocurrencies, can be traced and data can be taken from them in order to find out who uses these currencies, how much they spend and who they transact with. Pirate Chain, on the other hand, has none of these issues, as it uses military grade encryption and delayed proof of work to make it the most secure and anonymous cryptocurrency in the world!

Kako funkcionira Pirate Chain

Riječnikom Pirate Chain-a ova kriptovaluta je puna škrinja sa blagom noviteta, a također i sa sigurnosnim načinom sprječavanja neprijateljskih napada na lanac i održavanja privatnosti podataka korisnika. Pirate Chain ne ostavlja nikakve meta podatke u transakcijama, omogućujući svakoj transakciji da ostane privatna. Dokaz o tome nalazi se na blok Exploreru (mjesto na kojem možete vidjeti transakcije koje se događaju. Sve kripto valute ih imaju). Kada pogledate blok Explorer, primijetit ćete da se transakcije događaju, ali adrese s kojih su poslane nisu tu, adrese kojima su poslane nisu tu, a iznos transakcije nije prikazan, samo naknada za transakciju. Ovo je jedan od mnogih dokaza koji korisnicima pokazuju da su njihovi podaci sigurni i privatni.

Rudarenje Pirate Chaina je vrlo slično rudarenju Bitcoin-a (o čemu se govorilo u II dijelu ovdje). Ključna razlika između njih je što je rudarenje Pirate Chaina privatno, i ne dopušta se nikome da vidi koliko je rudareno po pojedinoj adresi na blok Exploreru. To omogućava korisnicima da budu sigurni bilo da obavljaju transakcije sa drugima, rudare ili kupuju stvari. Nitko ne može vidjeti koliko imate u novčaniku niti vam ući u trag. Jednostavno rečeno, funkcionira točno kako privatnost treba funkcionirati, što je vaše je vaše i nije vidljivo nikome osim vama.

Tko je stvorio Pirate Chain?

Pirate Chain je stvoren i kontinuirano ga razvijaju mnogi ljudi, uključujući vodećeg programera Komodo Platforme, Bitcoin developeri, programeri Zcash-a i još mnogi drugi. Svi oni su sami doprinijeli Pirate Chainu u vlastito vrijeme bez ikakvih financijskih poticaja osim izgradnje najprivatnije i najsigurnije kripto valute na svijetu. Oni smatraju da je financijska privatnost ljudsko pravo koje se ne smije narušavati. U stvari, ova je poruka toliko moćna i odjekuje među toliko mnogo ljudi da Pirate Chain čine programeri različitih pozadina (web programeri, programeri aplikacija, pisci, vlasnici trgovina, streameri itd.) koji pomažu u usvajanju i popularnosti.

Zašto mi je potrebna financijska privatnost?

Tijekom godina financijska privatnost se smanjuje do te točke da netko uvijek zna koliko novca imate, na što trošite, gdje kupujete i tko zna što još da vas prođe jeza samo razmišljajući o tome. Čak i ako pokušavate izvršiti transakciju u gotovini potreban vam je bankovni račun da biste pohranili te novce (osim ako se osjećate sigurnim da sav svoj novac nosite sa sobom, što najvjerojatnije nije slučaj). Vaše pravo na privatnost s tim institucijama potpuno je nestalo i vaši se podaci prodaju najboljem ponuditelju. 

Pirate Chain vs Bitcoin

Bitcoin, while used as a store of value, underperforms Pirate Chain in many aspects. First, Bitcoin uses a public ledger. This allows everyone to see who you transact with, how much you sent/received and when the transaction happened. Pirate Chain removes this information and doesn’t allow anyone to see it. Bitcoin is slow and can take hours to confirm, while Pirate takes a very small fraction of that time. Bitcoin has a large barrier of entry if you try to mine it; Pirate has a low bar of entry and you can even earn some if you tweet about them, help develop the ecosystem and take part in the community!

Mogu li uopće koristiti Pirate Chain za kupovinu?

Naravno! Ima već dosta trgovina koje prihvaćaju Pirate Chain kao oblik plaćanja od umjetničkih, uslužnih djelatnosti i poklon kartica do odjeće, softvera, a svakim danom ih je sve više! Razni streameri, youtuberi i ostali korisnici društvenih medija/pružatelji sadržaja prihvaćaju Pirate Chain kao napojnice, donacije i oblik plaćanja! Pirate Chain je postavio ogromne temelje za njegov uspjeh i usvajanje, a kako vrijeme prolazi i ljudi počinju shvaćati da je njihova financijska privatnost važnija nego što su mislili, sve više trgovina, usluga i ljudi će prihvatiti Pirate Chain!

hrHrvatski
en_USEnglish zh_CN简体中文 de_DEDeutsch fr_FRFrançais arالعربية it_ITItaliano ru_RUРусский sl_SISlovenščina ro_RORomână caCatalà nb_NONorsk bokmål elΕλληνικά id_IDBahasa Indonesia pt_BRPortuguês do Brasil pl_PLPolski cs_CZČeština sr_RSСрпски језик es_ESEspañol ja日本語 hrHrvatski